BIJELjINA – Da je priroda u Semberiji nezagađena potvrđuje i povratak dabrova, koji su se nakon duže od vijeka ponovo pojavili na Drini, a slike oborenih stabala vrbe i topole koje u posljednje vrijeme na obali viđaju zaljubljenici u prirodi svjedoče da su se ovi najčuveniji graditelji među životinjama vratili na svoja staništa.

– Prema informacijama do kojih sam došla dabar je kod nas viđen davne 1916. godine, dakle prije nekih 115 godina, a na području bivše Jugoslavije 1920. godine na području Mačve. Jednostavno oni su istrebljeni sa ovih područja, zbog kvaliteta mesa i krzna, ali i njihove sklonosti da “glođu” drveće i prave brane, što se smatra štetnim – pojašnjava Jagodić Vujić.

Više decenija nije zabilježeno prisustvo dabrova ni na teritoriji Evrope, a pretpostavlja se da su u Semberiju došli iz prirodnog rezervata “Zasavica” kod Sremske Mitrovice.

– Bili su skoro skroz istrebljeni, ostali su kanadski dabrovi koji se razlikuju od evropskih. Početkom 21. vijeka Njemačka akademija za prirodu radila je projekat eksperimentalnog kloniranja s ciljem da se povrati taj evropski dabar . Oni su 2009. godine dali određen broj jedinki rezervatu “Zasavica” u Srbiji i jedan broj za područje Hrvatske. I eto, dabar se sada pojavio i kod nas u Semberiji u barskom sistemu “Starače” – kaže Jagodić Vujić.

Ova vrsta životinja boravi u isključivo čistom prirodnom staništu. Jedno od takvih su i Vizitor centar “Jezera”, nekada velika ilegalna deponija otpada, a sada oaza prirode koju čine šuma, livada i dva jezera na površini od dva i po hektara.

– Dabar boravi samo tamo gdje je izuzetno čista i zdrava sredina i voda. Članovi našeg udruženja uočili da su dabrovi počeli da prave branu, a mislimo da je riječ o dvije ili tri porodice, što ćemo svakako istraživati u narednom periodu – kaže Jagodić Vujić.

Ona je izrazila nadu da će ostati na ovim prostorima, jer imaju svoje benefite u eko-sistemu.

– Ipak može doći i do eventualnih poremećaja ekosistema jer za dabrovima dolazi još dosta životinjskih vrsta, kao što su ptice, sitne životinje i sisari – ističe ona i dodaje da je za ove krajeve to sve novo jer istraživanja nisu rađena duže od 100 godina.

Udruženje “Eko-put” pokrenulo je postupak revitalizacije dijela starog drinskog toka “Drinice-bare Starače”, u procesu uspostavljanja zaštićenog barskog područja u donjem toku i ušću rijeke Drine s ciljem unapređenja očuvanja prirode i vodenih tokova.

– Ova priča o pojavi dabrova samo nas dodatno ohrabruje u namjeri da realizujemo ovaj projekat. Pored dabrova treba da se istražuju i ostale vrste sitnih sisara. Krajem aprila planirano je da se održi biološko-istraživački kamp u okviru kojeg će studenti biologije iz cijele BiH raditi analizu i istraživanje čitavog dijela barskog sistema, nakon čega će se raditi analiza vode i zemljišta. Rezultati ovog projekta trebalo bi da imaju promotivni i obrazovni karakter s ciljem podizanja svijesti javnosti o značaju vlažnih staništa i ublažavanju posljedica klimatskih promjena – navela je Jagodić Vujić.

Zaštićena vrsta

Dabar je biljojed i noćna životinja koja se ne može se vidjeti preko dana, ali njegovo prisustvo se prati na osnovu oborenih stabala i humki.

Spada u red zaštićenih vrsta. Kazne za lov i uništavanje dabrova iznose i do 5.000 maraka.

Članak preuzet iz Glasa Srpske