Pošumljavanje Hercegovine kao strategija održivog upravljanja zemljištem

U Trebinju je danas održana radionica pod nazivom „Procjena i jačanje kapaciteta u oblasti održivog upravljanja zemljištem“ koja za cilj ima predstavljanje projektnih aktivnosti i prikupljanje ključnih informacija potrebnih za izradu operativne Strategije održivog upravljanja zemljištem u Republici Srpskoj.

Na ovom sastanku je istaknuto da su Trebinje i područje hercegovačkog krša naročito zanimljivi s aspekta održivog upravljanja zemljištem jer, na ovom području, postoje velike neiskorišćene zemljišne površine i goleti koje se mogu pošumljavati.

Marijana Kapović Solomun, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, ističe da je jedan od najvećih problema lokalnih zajednica napušteno poljoprivredno zemljište.

Ona navodi da je za hercegovačku regiju veoma važno pošumljavanje goleti, uz pažljiviji odabir vrsta i intenziviranje kontejnerske proizvodnje sadnica.

„Ovdje je, skoro pa jedino moguća mjera za šumska zemljišta upravo pošumljavanje ali, možda, ne ovako kao što se do sada sprovodilo, nego, prilagođenije kroz pažljiviji odabir vrsta ili kroz intenziviranje kontejnerske proizvodnje sadnica, gdje biljka mora da ima šansu u prvim godinama svog opstanka na tim pošumljenim površinama da može da preživi. Mnogo je primjera dobre prakse, na područjima kakva je Hercegovina, nismo mi jedini, koji imaju problem sa tim, ali u svakom slučaju i Ministarstvo i javno preduzeće svake godine sprovodi određene aktivnosti pošumljavanja na terenu. Naše je da vidimo kakvi su efekti toga i da pokušamo, kroz tu operativnu Strategiju, da poentiramo potrebu očuvanja zemljišnih resursa“, pojašnjava Kapović Solomun.

Mihajlo Marković, koordinator projekta „Podrška odlučivanju o uvođenju i širenju održivog upravljanja zemljištem u RS i BiH, ističe da se ovaj pilot projekat provodi na području Trebinja, Šamca i Pelagićeva, kroz različite mjere održivog upravljanja zemljištem: pošumljavanje, navodnjavanje i borbu protiv poplava.

„Trebinje smo izabrali, prije svega vezano za Centar za krš i goleti, jer u Hercegovini, u ovom južnom dijelu RS, ima mnogo ogoljenih površina, gdje uopšte ili nema zemljišta ili ga ima vrlo malo, i potrebno je, u cilju održivog upravljanja zemljištem, da se, praktično uradi neka revegetacija. Da se stvori vegetacioni pokrivač, bilo šumski, bilo pašnjaci, ili da se neke druge, dobre prakse, primijene“, rekao je Marković.

Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za upravljanje poljoprivrednim zemljištem je dodala da je održivo upravljanje zemljištem prioritet za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

„Bitan je taj interdisciplinarni pristup, interresorni – odnosa voda, šuma i poljoprivrede, kako bi se našao najbolji modul za poljoprivrednu proizvodnju. Prioritet je identifikovanje problema. Ova strategija neće i ne može biti samo jedan pisani dokument nego, zapravo, treba da bude pravac djelovanja u smislu zemljišne politike“, zaključila je Lazićeva.

Projekat „Podrška odlučivanju o uvođenju i širenju primjene održivog upravljanja zemljištem u RS i BiH se provodi u 15 zemalja, a finansira ga GEF – Globalni fond za zaštitu životne sredine i FAO – Organizacije za hranu i poljoprivredu, a u RS ga implementira Institut za agroekologiju i zemljište Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Današnju radionicu, kojoj su prisustvovali predstavnici relevantnih javnih i naučnih institucija, lokalnih zajedica i nevladinih organizacija, organizovao je Poljoprivredni fakultet u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.